Pretpovijest - keramički ostaci ribarskog naselja pronađeni na povišenom terenu zvano Pleće dokazuju naseljenost međurječja rijeke Save i Sunje, gdje se smjestila Sunja.

Zauzeće Ilirika – Nakon dugotrajnih ratova (od kraja 3.st.prije Krista ) Rima i ilirskih plemena te njihovih pobuna, car August (Oktavijan) 27.godine prije Krista proslavio je svoju pobjedu nad Ilirikom velikim trijumfom. Iste godine Ilirik je predao provinciju senatu na upravu, što je značilo da su ga u Rimu smatrali konačno pokorenim i primirenim. Rimljani za potrebe brzog premještanja vojske grade dvije vrlo važne ceste (obje područjem Sunje): - prva povezuje Sisciu ( Sisak ) sa Sirmiumom ( Srijemskom Mitrovicom), a druga Sisciu sa Salonom ( Solin ).

1334. godina - U prvom pisanom spomenu - popisu župa zagrebačke nadbiskupije, kojeg je sastavio đakon Ivan, navodi se sjedište župe u Gredi «ECCLESIA SANCTI NICOLAI DE GREDA», što znači da je postojala još odranije.

1526.godina - Kralj Ljudevit II, prije pogibije na Mohačkom polju u bitci sa Sulejmanom II Veličanstvenim, daruje posjede župe Greda grofu Petru Kegleviću od Bužima.

1556.godina – Nakon provala Turaka i pad Kostajnice i velikog pustošenja Turci vrlo brzo postaju apsolutni gospodari ovoga kraja.U stalnim sukobima izginuo je velik broj ljudi, jedan dio se iselio u mirnije krajeve (Gradišće-Burgenland u Austriji), a jedan dio odveden je u Tursko roblje. Prestaje postojati župa u Gredi, a područje i dio preostalog stanovništva priključuje se župi Kostajnica.

Od 1683 – 1699. godine - Završetkom Velikog rata za oslobođenje poražena Turska prihvatila je uvjete mira u Srijemskim Karlovcima prema kojemu je granica između Turske i Habsburške Monarhije uspostavljena na Uni ( 1687. godine oslobođeni su prostori do Une ). Na skoro prazan prostor opustošen stalnim i dugim ratovima sunjskog posavlja, počinje pristizati novo stanovništvo.

Kako je od 1526. godine Sunja i okolica bila vlasništvo vlastelina iz porodice Keglević, oni započinju naseljavanje preseljavajući dio kmetova sa svojih posjeda iz gornje Posavine (Lekenik, Pešćenica ... ).Taj sunjski dio topolovačkog vlastelinstva porodice Keglević obuhvaćao je sela: Bistrač, Selišće, Letine Gornju i Donju, Gradusu, Žreme, Krivaj, Gredu i Sunju. Hrvati – štokavci, koji dolaze iz Bosne naseljavaju Bobovac, Stazu, Hrastovac i Vedro Polje. Premda je to područje bilo pod zapovjedništvom bana i Hrvatskoga sabora, utjecajni austrijski generali započinju na Zrinsku goru i na njene obronke naseljavati Vlahe iz pograničnih turskih krajeva, odnosno one Vlahe koji su kao turske predstraže (martolozi) pljačkali i palili hrvatska sela i gradove. Zbog toga se znatno promijenila etnička struktura ovoga kraja.

1716. godina –Obnavlja se župa, ali sada u Sunji.U vrijeme vladanja carice, naše kraljice Marije Terezije (1740.-1780.) Sunja dobiva status slobodnoga kraljevskog mjesta, a uspostavljanjem mira započinje razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog naselja .

1802/1803. godina - Prvi puta spominje se škola u Sunji, koja nakon kratkog prekida neprekidno i to od 1827. godine - djeluje do danas.

1822. godina - Započela je izgradnja današnje župske crkve u Sunji, a trošna drvena u Gredi uz potok Koravec je srušena.

1825. godina - Posvećena je nova crkva.

1881. godina - Uspostavlja se željeznički promet, što znatno utječe na daljnji razvoj, sada već manjega grada kao administrativnog, upravnog i trgovačkog središta s jakim obrtima.

1895. godina - Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo «Sunja-Greda» Sunja.

1907. godina – Započinje sa radom sekcija puhačke glazbe pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

1912. godina - Na inicijativu učitelja Ivana Lackovića potpomognutog od obrtnika i trgovaca započinje rad zanatsko-trgovačka škola.

1927. godina - Osnovan je prvi nogometni klub ŠK «Sunjski».

Prije velike svjetske ekonomske krize

od 1929. – 1933., koja je i u sunjskomu kraju ostavila traga, Sunja ima: četverorazrednu državnu osnovnu školu, zanatsko trgovačku školu, župnu crkvu i župni ured, općinsko poglavarstvo, poštanski, telefonski i brzojavni ured, općinskog i privatnog liječnika, općinskog veterinara, ljekarnu, odjel financijske kontrole, oružničku postaju, željezničku postaju, čitaonicu, obrtnu zadrugu, Savez hrvatskih obrtnika, Vatrogasno društvo, Hrvatski Sokol, mjesni Odbor Crvenog križa, Trubljačku glazbu, Amatersko dramsko društvo, Tamburaški zbor, kino, ali i štedionice (Hrvatska štedionica d.d., seljačka zadruga, štedovna i pripomoćna zadruga) Uz veliki broj raznih obrtnika organiziranih u obrtnoj zadruzi u Sunji, radi i parni mlin, kožara, pilana, proizvodnja štapova, sušionica ljekovitog bilja i nekoliko mlinova.

Ekonomska kriza i privilegije koje u Kraljevini SHS, pa u Kraljevini Jugoslaviji i na kraju u drugoj socijalističkoj Jugoslaviji dobiva martološko vlaško stanovništvo sunjske općine, što je prouzročilo propadanja Sunje. Nestaju mnoga društva, a osnivaju se nova, ali politička, s jednim ciljem - provođenje državne partijske politike.

U Domovinskom ratu Sunja se ipak uspjela obraniti, premda je skoro potpuno uništena - razrušena. Obranili su je, u prvom redu, Sunjani ali veliki su doprinos slobodi Sunje dali hrabri bojovnici iz skoro cijele Hrvatske.

Danas je za nas Sunjane najvažnije da je Sunja ponovno vraćena Posavcima.

Grb i zastava Općine

Grb Sunje je u plavom pet srebrnih kotača, 2:1:2. 

Zastava je žuta s grbom u sredini.