Predpovijest
- keramički ostaci ribarskog naselja pronađeni na povišenom terenu zvano Pleće
dokazuju naseljenost međurječja
rijeke Save i Sunje, gdje se smjestila
Sunja.
Zauzećem
Ilirika – Nakon
dugotrajnih ratova (od kraja
3.st.prije Krista ) Rima i ilirskih plemena te njihovih pobuna, car August
(Oktavijan) 27.godine prije Krista proslavio
je svoju pobjedu nad Ilirikom velikim trijumfom. Iste godine Ilirik je predao provinciju senatu na upravu, što je značilo da su ga u Rimu
smatrali konačno pokorenim i primirenim. Rimljani za potrebe brzog premještanja
vojske grade dvije vrlo važne ceste (obje područjem Sunje): - prva povezuje
Sisciu ( Sisak ) sa Sirmiumom ( Srijemskom Mitrovicom), a druga Sisciu sa
Salonom ( Solin ).
1334.
godina - U
prvom pisanom spomenu - popisu župa zagrebačke nadbiskupije, kojeg je sastavio
đakon Ivan, navodi se sjedište župe u Gredi «ECCLESIA SANCTI NICOLAI DE
GREDA», što znači da je postojala još odranije.
1526.godina
- Kralj Ljudevit II, prije pogibije na Mohačkom polju u bitci sa Sulejmanom II
Veličanstvenim, daruje posjede župe Greda grofu Petru Kegleviću od Bužima.
1556.godina
– Nakon provala Turaka
i pad Kostajnice i velikog pustošenja Turci vrlo brzo postaju apsolutni
gospodari ovoga kraja.U stalnim sukobima izginuo je velik broj ljudi, jedan dio
se iselio u mirnije krajeve (Gradišće-Burgenland u Austriji), a jedan dio
odveden je u Tursko roblje. Prestaje postojati župa u Gredi, a područje i dio
preostalog stanovništva priključuje se župi Kostajnica.
Od 1683 –
1699. godine - Završetkom
Velikog rata za oslobođenje poražena Turska prihvatila je uvjete mira u
Srijemskim Karlovcima prema kojemu je granica između Turske i Habsburške
Monarhije uspostavljena na Uni ( 1687. godine oslobođeni su prostori do Une ).
Na skoro prazan prostor opustošen stalnim i dugim ratovima sunjskog posavlja,
počinje pristizati novo stanovništvo.
Kako je od
1526. godine Sunja i okolica bila vlasništvo vlastelina iz porodice Keglević,
oni započinju naseljavanje preseljavajući dio kmetova sa svojih posjeda iz
gornje Posavine (Lekenik, Pešćenica ... ).Taj sunjski dio topolovačkog
vlastelinstva porodice Keglević obuhvaćao je sela: Bistrač, Selišće, Letine
Gornju i Donju, Gradusu, Žreme, Krivaj, Gredu i Sunju.
Hrvati – štokavci, koji dolaze iz Bosne naseljavaju Bobovac, Stazu,
Hrastovac i Vedro Polje. Premda je to područje bilo pod zapovjedništvom bana i
Hrvatskoga sabora, utjecajni austrijski generali započinju na Zrinsku goru i na
njene obronke naseljavati Vlahe iz pograničnih turskih krajeva, odnosno one
Vlahe koji su kao turske predstraže (martolozi) pljačkali i palili hrvatska
sela i gradove. Zbog toga se znatno promijenila etnička struktura ovoga kraja.
1716.
godina –Obnavlja se župa,
ali sada u Sunji.U vrijeme vladanja carice, naše kraljice Marije Terezije
(1740.-1780.) Sunja dobiva status slobodnoga kraljevskog mjesta, a
uspostavljanjem mira započinje razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog
naselja .
1802/1803.
godina - Prvi puta
spominje se škola u Sunji, koja nakon kratkog prekida neprekidno i to od 1827. godine - djeluje do danas.
1822.
godina - Započela je
izgradnja današnje župske crkve u Sunji, a trošna drvena u Gredi uz potok
Koravec je srušena. 
1825.
godina - Posvećena je
nova crkva.
1881.
godina -
Uspostavlja se željeznički promet, što znatno utječe na daljnji
razvoj, sada već manjega grada kao administrativnog, upravnog i trgovačkog
središta s jakim obrtima.
1895.
godina - Osnovano je
Dobrovoljno vatrogasno društvo «Sunja-Greda» Sunja.
1907.
godina – Započinje sa
radom sekcija puhačke glazbe pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.
1912.
godina - Na inicijativu
učitelja Ivana Lackovića potpomognutog od obrtnika i trgovaca započinje rad
zanatsko-trgovačka škola.
1927.
godina - Osnovan je prvi
nogometni klub ŠK «Sunjski».
Prije
velike svjetske ekonomske
krize
od 1929. – 1933., koja je i u
sunjskomu kraju ostavila traga,
Sunja ima: četverorazrednu državnu osnovnu školu, zanatsko trgovačku
školu, župnu crkvu i župni ured, općinsko poglavarstvo, poštanski,
telefonski i brzojavni ured, općinskog i privatnog liječnika, općinskog
veterinara, ljekarnu, odjel financijske kontrole, oružničku postaju, željezničku
postaju, čitaonicu, obrtnu zadrugu, Savez hrvatskih obrtnika, Vatrogasno društvo,
Hrvatski Sokol, mjesni Odbor Crvenog križa, Trubljačku glazbu, Amatersko
dramsko društvo, Tamburaški zbor, kino, ali i štedionice (Hrvatska štedionica
d.d., seljačka zadruga, štedovna i pripomoćna zadruga) Uz veliki broj raznih
obrtnika organiziranih u obrtnoj zadruzi u Sunji, radi i parni mlin, kožara,
pilana, proizvodnja štapova, sušionica ljekovitog bilja i nekoliko mlinova.
Ekonomska
kriza i privilegije
koje u Kraljevini SHS, pa u Kraljevini Jugoslaviji i na kraju u drugoj
socijalističkoj Jugoslaviji dobiva martološko vlaško stanovništvo sunjske općine,
što je prouzročilo propadanja Sunje. Nestaju mnoga društva, a osnivaju se
nova, ali politička, s jednim ciljem - provođenje državne partijske politike.
U
Domovinskom ratu Sunja
se ipak uspjela obraniti, premda je skoro potpuno uništena - razrušena.
Obranili su je, u prvom redu, Sunjani
ali veliki su doprinos slobodi Sunje dali hrabri bojovnici iz skoro cijele
Hrvatske.
Danas
je za nas Sunjane najvažnije da je Sunja ponovno vraćena Posavcima.